Dana 6. juna 2026. godine u Zenici je održan Sokratov kafe na temu: „Da li je patriotizam vrlina ili prepreka?“. Ova aktuelna tema okupila je mlade učesnike koji su, zajedno sa profesorom Senadom Arnautom i moderatoricom Ernadom Avdibegović, razmišljali o značenju patriotizma u savremenom društvu, posebno u kontekstu Bosne i Hercegovine.
Profesor Senad Arnaut je upoznao učesnike sa konceptom patriotizma kroz historiju, kao i sa načinima na koje su antički filozofi poput Sokrata, Platona i Aristotela razmišljali o odnosu između pojedinca, zajednice i države. Ovaj uvodni pregled otvorio je pitanja o tome da li se ljubav prema domovini može shvatiti kao moralna vrlina, građanska odgovornost i briga za opće dobro, ili može postati prepreka kada se pretvori u isključivost, netoleranciju i slijepu odanost.
Učesnici su naglasili da se u našem društvu patriotizam, čak i kada postoji kao iskrena emocija ili osjećaj pripadnosti, često manifestuje na negativan način, kroz nacionalizam, ekstremizam, podjele, političke slogane ili deklarativne izraze ljubavi prema domovini bez stvarne odgovornosti prema ljudima koji u njoj žive.
Mladi učesnici su naglasili da istinski patriotizam ne bi trebao značiti mržnju prema drugima, niti veličanje vlastite grupe na štetu drugih naroda, kultura ili identiteta. Naprotiv, patriotizam može biti vrlina kada podrazumijeva odgovornost, solidarnost, brigu za javno dobro, poštovanje zakona, zaštitu prirode, spremnost na dijalog i doprinos zajednici. U tom smislu, ljubav prema domovini se ne pokazuje samo riječima, zastavama ili simbolima, već svakodnevnim djelima: brigom za ljude, zalaganjem za pravednije društvo, poštovanjem različitosti i spremnošću da se kritički govori o problemima.
Tokom diskusije postavljeno je i pitanje zašto se pozitivni primjeri patriotizma rjeđe prepoznaju i još rjeđe predstavljaju u javnoj sferi. Učesnici su zaključili da društvo često posvećuje daleko više pažnje sukobima, podjelama i negativnim pojavama, dok lijepe i konstruktivne inicijative ostaju manje vidljive. Kao rezultat toga, može se steći dojam da su apatija, nacionalizam i nepovjerenje dominantni oblici povezivanja s društvom, iako postoje mnogi pojedinci i zajednice koji svojim radom, solidarnošću i odgovornošću pokazuju drugačije lice patriotizma.
Sokratov kafe u Zenici pokazao je da mladi ljudi žele razgovarati o temama koje ih duboko tiču, ali i da im trebaju prostori u kojima mogu slobodno i promišljeno razmišljati o društvu, identitetu, pripadnosti i odgovornosti.
Na kraju, za sve nas ostaje pitanje: kakav patriotizam želimo njegovati, onaj koji dijeli i isključuje ili onaj koji nas poziva da zajedno gradimo bolje, pravednije i otvorenije društvo?
