Podrška ljudskim pravima ne mora značiti „sekularizaciju“ vjernika i vjernica, već političko prevođenje različitih moralnih tradicija u zajednički ustavno-pravni jezik – jedna je od ključnih poruka predavanja o odnosu liberalnih politika u religijskom okruženju.

Predavanje je 18. aprila 2026. godine, u okviru Regionalne akademije za žene koju je organizirala Boris Divković fondacija u Sarajevu, održala prof. dr. Zilka Spahić Šiljak.
Na predavanju, kojem su prisustvovale političarke iz Bosne i Hercegovine i regije, prof. Spahić Šiljak govorila je o percepciji konfliktaizmeđu sekularnog i religijskog. Istaknula je, između ostalog, da politička retorika i medijski narativi često pojačavaju dojam dubokogvrijednosnog raskola.
U praksi, međutim, razlike su često interpretativne – sporovi se najčešće vode oko granica neutralnosti države, a ne nužno oko samih prava isloboda.
Kao ilustraciju, navela je različite modele odnosa države i religije: francuski model laïcité predstavlja stroži oblik državne neutralnosti, doksu kanadski i britanski pristupi fleksibilniji i otvoreniji za javnu prisutnost religijskih aktera.
U diskusiji koja je uslijedila, učesnice su naglasile važnost otvorenog razgovora o ovim temama, ističući da svi nose određene predrasudena kojima je potrebno raditi. Također je istaknuto da formalno prihvatanje liberalnih vrijednosti ne znači nužno i suštinsko prihvatanjedruštvene pluralnosti.




















