Godinu nakon ubistva Aldine Jahić: Kako spriječiti sljedeći femicid?

Godinu dana nakon ubistva Aldine Jahić, pitanje ostaje isto: Koliko još žena treba izgubiti život da bismo nasilje nad ženama počeli sprječavati, a ne samo kažnjavati? Povodom godišnjice njenog ubistva, Fondacija „Aldina Jahić“ organizirala je 16. novembra 2026. godine u Sarajevu panel „Gdje smo sad i gdje idemo?“, posvećen dosadašnjim rezultatima, institucionalnim propustima i budućim koracima u prevenciji femicida i zaštiti žena od nasilja.

U panel diskusiji učestvovale su prof. dr. Zilka Spahić Šiljak, direktorica TPO fondacije, dr. sci. Neira Raković, doktorica kaznenopravnih nauka, Jasna Zečević iz Udruženja „Vive Žene“ Tuzla i Alma Kratina, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH. Razgovor je moderirala Amra Šehić, doktorandica Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

Šta smo kao društvo naučili iz dosadašnjih slučajeva femicida i zašto, uprkos zakonodavnim pomacima i brojnim kampanjama, žene i dalje nisu sigurne? Ovo je jedno od ključnih pitanja otvorenih tokom diskusije.

Prof. dr. Zilka Spahić Šiljak podsjetila je da se pitanje sprječavanja femicida postavlja već više od dvadeset godina, ali da odgovor ne možemo tražiti samo u strožijim kaznama i efikasnijem radu policije i pravosuđa. Iako su institucionalna odgovornost, pravovremena reakcija i dosljedna primjena zakona neophodni, jednako je važno preispitati društvene obrasce koji omogućavaju i opravdavaju nasilje. Posebno je upozorila na normaliziranu mizoginiju, toksične modele muškosti i duboko ukorijenjenu praksu okrivljavanja žena, koja se pojavljuje čak i onda kada su žene žrtve najtežih oblika nasilja. Dok god se postavljaju pitanja šta je žena uradila, zašto nije ranije otišla ili zašto je nekoga odbila, odgovornost se premješta s počinitelja na žrtvu. Takvo društveno okruženje pogoduje nasilju i otežava njegovu prevenciju.

U tom kontekstu naglašena je i odgovornost odgojno-obrazovnog sistema. Prevencija femicida ne počinje tek prijavom nasilja, nego mnogo ranije, u porodici, školi i svakodnevnim odnosima u kojima djevojčice i dječaci uče šta znače moć, kontrola, poštovanje, pristanak i ravnopravnost. Ako ne mijenjamo vrijednosti i društvene norme koje nasilje čine prihvatljivim, postoji opasnost da ćemo stalno unaprjeđivati mehanizme kažnjavanja, a nedovoljno ulagati u sprječavanje novih ubistava.

Panel je otvorio i pitanja dosadašnjih postignuća u zaštiti prava žena, potrebe za snažnijom međuinstitucionalnom saradnjom, dosljednim provođenjem zakona, boljom procjenom rizika te kontinuiranim obrazovanjem i javnim zagovaranjem protiv rodno zasnovanog nasilja.

Obilježavanje godišnjice ubistva Aldine Jahić bilo je i podsjećanje da iza statistika o femicidu stoje izgubljeni životi, prekinute budućnosti i porodice koje žive s nenadoknadivim gubitkom. Sjećanje na Aldinu i sve druge ubijene žene mora biti više od komemoracije. Ono treba postati obaveza institucija i društva da djeluju prije nego što bude prekasno.

Pravo pitanje više nije samo koliko će počinitelj biti kažnjen, nego šta smo učinili da sljedeća žena ostane živa.