U Sanskom Mostu zdravstveno osigurano 74,2 % osoba, a došlo je do povećanja broja osiguranih osoba starosti preko 65 godina te time i povratnika. Iz udruženja građana ukazano je na problem dobivanja pomoći u Sanskom Mostu za one povratnike koji žive u Sanskom Mostu, ali su prijavljeni u Prijedoru zbog zdravstvenog osiguranja. Status povratnika dodatno je otežan zbog činjenice da ne postoji aktivno udruženje povratnika. Također mnogi povratnici se bave poljoprivredom i time stiču pravo na prijavljivanje jednog člana porodice na zdravstveno osiguranje, ali povratnici nisu informisani o tome. Osim toga, neki povratnici izbjegavaju prijavljivanje zbog obaveze plaćanja visokih poreza na poljoprivrednu djelatnost. Iz Krajiške suze ukazano je na činjenicu da su mnogi povratci u Sanski Most formalni zbog egzistencije. Naime, bez zvaničnog popisa stanovništva teško je govoriti o broju povratnika, jer neki imaju prijavljeno prebivalište u Sanskom Mostu, ali zapravo žive i rade u inostranstvu. Prisutni su ukazali na i potrebu da se informacije za povratnice distribuiraju u saradnji sa NVO sektorom. Iako u Birou za zapošljavanje smatraju da je moguće doći do informacija ukoliko postoji interesovanje korisnika, iz udruženja građana i nevladinih organizacija smatraju da je potrebno da biro za zapošljavanje posreduje svoje informacije i nevladinim organizacijama kao bi one došle do krajnjih korisnika odnosno i do povratnica iz udaljenijih i medijski izoliranih lokacija. Nakon diskusije održan je trening iz komunikacijskih vještina i suočavanja sa stresom,a  polaznice su dobile trening materijal kojeg je kreirala TPO Fondacija.
Na predstavljanju rezultata Rodno osjetljive situacione analize koja je odražana 10. novemvbera 2010 u Bosanskom Grahovu prisustvovalo je 19 predstavnika/ca institucija i organizacija iz lokalne zajednice koje se bave pitanjima zapošljavanja, socijalne zaštite i ženskih ljudskih prava. Nakon prezentacije, pokrenuta je diskusija o rezultatima Situacione analize o povratnicama. Predstavnici/e općinskih vijeća su iskazali zadovoljstvo analizom, jer predstavlja pozitivnu promjenu. Također je naglašeno da je

zdravstvena zaštita je najvažniji segment u B. Grahovu, zato što je to jedina općina koja nema zdravstveni centar. Nekoliko drugih ključnih pitanja je također istaknuto kao što je niska stopa zaposlenosti, nedostatak razvoja postratne industrije and potreba za učenjem  engleskog jezika i računarskih programa radi unaprijeđenja pismenosti i pronalska boljih poslova.
Učesnici/e su spomenuli da 1500 građana/ki u Bosanskom Grahovu predstavljaju u cjelini povratničku populaciju, uglavnom penzionere/ke i osobe sa izražajnijim zdravstvenim problemima. Predstavnice Udruženja građanski B. Grahovo naglašavaju da je B. Grahovo  najnerazvijenija općina. Udruženje je uspostavilo stalnu saradnju sa Biroom za zapošljavanje. Biro ističe da je više nezaposlenih muškaraca nego žena i da oni osiguravaju podsticaj za povratnike/ce općenito kao i za povratnike/ce iznad 40 godina starosti koji su nezaposleni. Trenutno je 85-240 registriranih povratnika/ca koji imaju praov na zdravstveno osiguranje. Biro je također objavio poziv za poticaj zapošljavanja, koji je preko različitih medija dostavljen korisnicima/cama, ali poslodavci ne pokazuju interes. Zanimljivo je da nema provjere i nadzora o alokaciji fondova koji se koriste za te potrebe. Jedna od učesnica koja ima status povratnice smatra da takve dodjele sredstava mogu biti dovoljne samo za otpočinjanje posla, ali ne i za njegovu održivost zbog niske zarade i velikih troškova. Također je istaknut nedostatak učešća žena u politici. Položaj povratnika/ca je dodatno otežavajući i zbog toga što stanovnici/ce B. Grahova dobivaju zdravstvenu zaštitu u Stanici prve pomoći u Drvaru u kojoj nema adekvatnog prostora i opreme potrebnih za Zdravstveni centar, kao što je slučaj u Livnu. Navedena su još neka važna pitanja kao što su: nedostatak medicinskog osoblja i apoteka. Potrebno je pokrenuti izgradnju bolničkod doma i educirati studente u skladu sa zahtjevima tržišta. Udruženje B. Grahovo je ukazalo i na česte pojave slučajeva nasilja u porodici u povrtaničkih porodicama. Policijska služba bilježi oko 6 slučajeva dnevno, a najčešći uzroci su alkohol, siromaštvo, i društveni uvjeti življenja.