April 2018

DRUGA PANEL DISKUSIJA U OKVIRU INICIJATIVE FER DISKURSI:
"Religijski i sekularni feminizmi"



U toku druge panel diskusije FER diskursa razgovaralo se o potrebi dubljeg sagledavanja pojma rodne ideologije koji je često predmet manipulacije u procesu kreiranja kontranarativa samim feminizmima te rodnoj ravnopravnosti. Religija je danas jedan od važnih društvenih fenomena u mnogim društavima i uveliko utječe na političku situaciju u tim društvima. Politika, pogotovo konzervativna, je centralno pitanje u razumijevanju pozicioniranosti žene u svijetu ali i pojma rod. Neoliberalni kapitalizam, različite vrste suverenosti država te tendencija da se svijet vidi unipolarnim su faktori koji dodatno utječu na manipulaciju terminima roda i rodne ideologije. Rodna ideologija se tako, navodi Zaharijević, poistovjećuje sa komunizmom, sa individualizmom, sa neoliberalizmom, sa globalizacijom dakle manje više sa svim pojavama modernog svijeta. U prikazu odnosa sekularnih i religijskih feminizama, Anić je istakla potrebu prvenstveno za novim viđenjem koje neće vršiti strogu podjelu na sekularno i religijsko budući da pojedinci/ke, u svakodnevnom životu, žive obje ove stvarnosti. Žene vjernice, navodi dalje Anić, bile su uključene u projekte emancipacije od samih početaka, a njihova motivacija je bila vjerska. Na temeljima svetih spisa, one su branile svoja prava i svoju uključenost u procese donošenja odluka, u jednom društvu. Propitujući stavove o ženama, Anić je istakla da je vrlo važno uzeti u obzir činjenicu da su religijsku literaturu pisali muškarci. Religijska literatura je vrlo često bila pod utjecajem kultura i intelektualnih tradicija s kojima su se novonastale religije susretale kao i pod utjecajima same antičke filozofije, posebno Aristotela.

Izvorno u samim svetim spisima ne nalazimo argumente za drugost, opresiju žene i binarne podjele. U okviru panel diskusije tematizirana je i ratifikacija Istanbulske konvencije u Republici Hrvatskoj. Predavačice su istakle da je u Hrvatskoj veliki interes za ovu temu i tome doprinosi utjecaj crkve i njoj bliskih nevladinih organizacija. Kao produžena ruka crkve one djeluju sa nereligijskom agendom koja je paravan za nametanje jednog religijskog svjetonazora svima u sekularnoj državi. Pošto u BiH i Srbiji nije postojao značajniji politički interes za ove teme Istanbulska konvencija je usvojena bez ikakve rasprave i otpora. Ipak, obje panelistice su kazale da region treba da se pripremi za moguće odjeke hrvatske kampanje na druge zemlje. Ponekad se stiče dojam da postoji odsustvo volje za dijalog sekularnog i religijskog feminizma, no upravo radi toga je bitno insistirati i pokretati određena pitanja te kreirati spone između njih. Da li je motivacija nečijeg djelovanja religijska ili ne, manje je važno od toga da je cilj prema kojem se kreću i sekularni i religijski feminizmi, isti, a to je ravnopravnost žena sa muškarcima. Mijenjanje narativa i načina razmišljanja je dugotrajan proces koji se nužno ne ubrzava tek usvajanjem određenih zakonskih okvira. Važno je učiti iz sličnih konteksta o rodnoj ravnopravnosti i na vrijeme prepoznavati probleme kako žene ne bi stalno bile u poziciji da se brane i reagiraju na napade, već da proaktivno djeluju, zaključeno je na drugoj panel diskusiji Religijski i sekularni feminizmi.