Profesorica Spahić Šiljak je u svom izlaganju, između ostalog, naglasila važnost suočavanja sa problemima diskriminacije, opresije, seksizma i mizoginije u ime religije i Boga, a ne zaklanjanje iza naučenih lekcija o tome kako je islam dao sva prava ženi i da joj ne treba feminizam i ljudska prava da joj ta prava osiguraju. Islam jeste dao sva prava ženi, ali su joj ga muslimani oduzeli, naglasila je prof. Spahić Šiljak. Kao muslimanska feministkinja, smatra da su islam i feminizam kompatibilni ako se poruka islama tumači iz perspektive egalitarne idealizirane kozmologije rodnih odnosa. Idealizirana kozmologija podrazumijeva, kako je objasnila, viziju univerzuma sa normativnim religijskim konstruktima roda, rodnih odnosa i odnosa pojedinke sa transcendentim. Ako se konstrukti ovih odnosa grade na temeljima pravde i ravnopravnosti u privatnoj i javnoj sferi djelovanja, na čemu insistiraju islamske feministkinje i feministi, onda se može graditi društvo u kojem će svaka pojedinka imati mogućnost iskazivati svoj puni potencijal bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi.

Također je istakla važnost analize kulturoloških konteksta u kojima se kreiraju pravne i druge norme – bilo u religijskom ili nereligijskom diskursu. Da bi se razumio položaj žene u islamu, potrebno je analizirati utjecaj bliskoistočnih mesopotamskih kultura, judeo-kršćanske antropologije čovjeka i aristotelijanske filozofije o rađanju živih bića na temelju koje se žena definirala nedovršenim ili nepotpunim muškarcem. To je iznimno važno, jer nijedna religija na nastaje niti postoji izvan kulture, običaja i tradicije određenog podneblja i neminovno je uronjena u nju i obojena njenim pozitivnim i negativnim praksama. Nažalost, od drevnih mezopotamskih kultura do danas u 21. stoljeću, patrijarhat i androcentrizam su institucionalizirani i potrebno ih je dekonstruirati i graditi nove rodne politike.gramskim sadržajima obrazovnih institucija.