Koliko studenti i studentice poznaju svoja prava? Imaju li žene i muškarci jednaka prava i u kojim društvenim oblastima? Gdje je granica između nasilja i nenasilja? Na ova i druga pitanja student/ce Sveučilišta Hercegovina 20.11.2021., su tražili odgovore uz predvođenje dr.sc. Martine Primorac, dr.sc. Drage Martinović, mr.sc. Marka-Antonia Brkić i dr.sc. Nataše Šantić. Na svakoj od radionica bile su prisutne grupe od 30+ studenata/ica.

Kroz radionicu „Pravni i institucionalni okvir za ravnopravnost spolova u Bosni i Hercegovini“ studenti su dobili temeljne informacije o kampanji kao i bitnim međunarodnim datumima koji povezuju žene, nasilje i ljudska prava.

Nadalje je radionica učesnicima približila značaj Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini koji je postavio dobre temelje za ravnopravnost spolova, ali je njegova primjena u praksi ipak ograničena zbog neusklađenosti drugih propisa. Zakonom je predviđeno i postojanje institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova, pa su kroz radionice studenti imali priliku upoznati se i s nadležnostima Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine i entitetskih tijela: Gender centrom Federacije BiH i Centrom za jednakost i ravnopravnost polova Vlade Republike Srpske.

Radionica „Rodna ravnopravnost u društvenoj perspektivi lokalne zajednice“ imala je za cilj analizirati, u suradnji sa sudionicima, statističke podatke o rodnoj zastupljenosti u obrazovnom sustavu; broj upisanih studenata i njihova postignuća u visokom obrazovanju, zastupljenost nastavnika po spolu te rodna zastupljenost u istraživanju i razvoju.

Kroz izlaganje na radionici „Ekonomsko nasilje“ doc.dr.sc. Nataše Šantić je približila relativno nov pojam kod definranja raznih vrsta obiteljskog nasilja ukazujući na činjenicu da je taj tip nasilja često neprepoznat kao oblik rodno zasnovanog nasilja u obitelji, osobito u tradicionalnim obiteljima i sredinama. Međutim, posljedice tog nasilja su dalekosežne i odražavaju se na strukturu zaposlenih kao i na broj dana odsustva s posla, na trošove bolovanja, a u konačnici i na broj izgubljenih radnih mjesta.

Učesnici su zaključili kako su višestruke koristi od organizacije ovakvih i sličnih programa jer je važno podizati svjest i preventivno djelovati kako bi se spriječila rodna neravnopravnost (posebice ona najosjetljivija – nasilje nad ranjivijim skupinama).