Na Filozofskom fakultetu u Zenici u petak, 3. decembra održana je i druga debatna diskusija u okviru ovogodišnjeg programa „Sokratovi kafei“. Ovu zanimljivu formu tematskih disusija, kao dio redovnih programsko-nastavnih aktivnosti, i ove akademske godine organiziraju Kulturalne studije Univerziteta u Zenici u saradnji sa partnerima iz TPO fondacije Sarajevo. „Sokratovi kafei“ su zamišljeni kao prostor za slobodnu razmjenu mišljenja o temama koje se direktno tiču mladih u Bosni i Hercegovini.

U posljednjem izdanju ove debatne radionice, studentice i studenti svih godina prvog ciklusa Kulturalnih studija diskutirali su na temu Može li borba za rodnu ravnopravnost pobijediti rodne stereotipe? Uvodničar je bio i diskusijom moderirao dr. Hazim Begagić, docent na Odsjeku za kulturalne studije. Zanimljivo je da se ova diskusija održala u periodu međunarodne kampanje „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“ koja se svake godine obilježava od 25. novembra do 10. decembra i u kojoj Bosna i Hercegovina i njene organizacije aktivno participiraju već duže vrijeme.

Tokom diskusije učesnici i učesnice u debatnoj radionici otvorili su neka od značajnijih pitanja iz oblasti rodne ravnopravnosti, pokušavši ponuditi odgovore na neka od njih: Koliko su nam rodni stereotipi nametnuti i usađeni kroz procese odgoja i odrastanja? Možemo li se boriti protiv stereotipa uz sveprisutne patrijarhalne norme? Kakva je pozicija žena u poslovnom okruženju u bh. društvu? Kakav je odnos prema ženama na rukovodećim i pozicijama odlučivanja? Koliko je rodno inkluzivan jezik važan i koliko li je on važan u borbi za rodnu ravnopravnost? Pored navedenih pitanja i tema, učesnici i učesnici diskusije razgovarali su i o percepciji feminističkog pokreta, odnosno poziciji i utjecaju feminističkih aktivistica i aktivista u bosanskohercegovačkoj zajednici. Studentice su tokom diskusije navele i nekoliko primjera iz životnih situacija u kojima su se osobno nalazile, a u kojima su osjetile kako su izložene određenom obliku diskriminacije ili neprimjerenim reakcijama i odnosom okruženja samo radi činjenice da su žene.

Studentice i studenti su nakon zanimljive, uzbudljive i konstruktivne diskusije došli do zaključaka kako borba za rodnu ravnopravnost predstavlja izuzetno važan i dugotrajan društveni proces u koji bi morali biti uključeni svi, a nipošto samo feminističke aktivistice ili isključivo žene. Iako su u novijoj historiji napravljeni značajni iskoraci ka rodnoj ravnopravnosti žena, brojne mizogine i mačoističke prakse i dalje su prisutne i u privatnoj i u javnoj sferi. Takva slika prvenstveno je rezultat i dalje ukorijenjene patrijarhalne tradicije i konzervativnog okruženja. Borba za rodnu ravnopravnost predstavlja dio općeg angažmana za bolje i otvorenije društvo u kojem neće biti neravnopravno tretiranih ili diskriminiranih grupa ili pojedinaca. Studentice i studenti su istakli kako posebno važnu ulogu u tim procesima trebaju imati institucije obrazovnog sistema, sa posebnim akcentom na angažman akademske zajednice. Učesnici i učesnice su tokom debate konstatovali kako će rodni stereotipi slabiti samo onoliko koliko u društvu bude uspostavljena istinska rodna ravnopravnost i atmosfera u kojoj će svako imati prostora da ostvari svoj puni individualni potencijal.