U okviru UNIGEM (University and gender mainstreaming) projekta održane su tri radionice na SSSTu (Sarajevo School of Science and Technology) za studente i studentice Studija informatike, a u susret kampanji 16 dana aktivizma. Voditeljica prve radionice je bile prof. dr. Jasminka Hasić Telalović, a radionici je psisustvovalo ukupno 64 učesnika/ce.

U okviru radionica govorilo se o rodu u STEM i visokom obrazovanju, naporima SSST-a na izradi Plana rodne ravnopravnosti, UNIGEM projektu i učešću SSST-a u njemu, globalnoj kampanja 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja.

Izloženost učenika rodnim temama varirala je od nikakva do veoma svjesnih problema. Učenici su uglavnom pozitivno primili rodne teme, ali su neki studenti izrazili veliko nezadovoljstvo zbog postojanja programa (kao što su IT djevojke) koji su pravljeni isključivo za djevojčice. Nekoliko učenika je podijelilo svoja lična iskustva sa pitanjima rodne ravnopravnosti i izrazilo važnost ove teme za njihov lični život.

Druga radionica realizovana je za studente i studentice Medicinskog fakulteta. Voditeljica radionice bila je prof. dr. Lejla Pašić, a prisustvovalo je ukupno 19 učesnika/ca.

Održane su tri radionice za studente prve i druge godine farmacije (9 studenata) i studente treće godine medicine (10 studenata). Razgovaralo se o sljedećim temama: Stav učenika o rodno zasnovanom nasilju, Trebam mapiranje, Naporima SSST-a na izradi Plana rodne ravnopravnosti, UNIGEM projektu i učešću SSST-a u njemu, Kampanji 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja.

Svijest studenata o rodnim temama varirala je od nikakva (studenti 1. godine farmacije) do srednje (studentice 2. godine farmacije) do vrlo svjesne (studenti 3. godine medicine). Svi učenici su smatrali da postoji potreba za povećanjem svijesti o ovoj temi. Studenti prve godine Farmacije izrazili su potrebu da se detaljnije upoznaju sa ovom problematikom. Studenti druge godine Farmacije prepoznali su emocionalno nasilje kroz vršnjački pritisak i društvene mreže kao problem koji ih najviše pogađa u smislu rodno zasnovanog nasilja. Studenti treće godine izrazili su želju da kroz aktivizam doprinesu ovoj oblasti. Oni su identificirali fizičko nasilje i učestalost femicida kao najvažnije aspekte rodno zasnovanog nasilja u Bosni i Hercegovini. Na ličnom nivou, emocionalno nasilje kroz pritisak vršnjaka i društvenih mreža i seksualno nasilje u smislu pritiska na pristanak bili su problemi koji su ih najviše pogađali. Studenti druge i treće godine izrazili su želju da sarađuju u kampanji 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja.

Treću radionicu realizovala prof. dr. Maja Savić-Bojanić za studente političkih nauka i međunarodnih odnosa. Prisustvovalo je ukupno 24 učenika/ce. Radionica je nosila naziv: Rodno nasilje i kultura: Koja je veza?

Predavanje se fokusiralo na objašnjenja kako se kultura koristi da bi se opravdala rodna nejednakost i nasilje evociranjem tradicionalnih kulturoloških uvjerenja o tome kako se prema ženama treba odnositi. U okviru ovog šireg konteksta raspravljalo se o nekoliko temeljnih pitanja: Nasilje nad ženama, Tri međusobno povezana domena kulture koja perpetuiraju nasilje (kultura rodno zasnovanog nasilja i mizoginije; etničke i identitetske zajednice), Primjeri rodno zasnovanog nasilja.

S obzirom na svoje društveno obrazovanje, studenti su bili potpuno svjesni problema rodnog nasilja, ali su dobili novu perspektivu u smislu kulturnih uticaja koji postoje u smislu prihvatanja, opravdavanja i „življenja“ rodno zasnovanog nasilja. Većina studenata imala je vrlo emotivan odgovor nakon gledanja videa o afganistanskim djevojkama koje su prodane za novac, o slučaju o kojem smo razgovarali u vezi sa prisilnim brakom i siromaštvom, što su oba oblika rodno zasnovanog nasilja prihvatljiva u određenim kulturnim domenima. Nekoliko studentica iznijelo je svoja lična iskustva sa pitanjima rodne ravnopravnosti i izrazilo važnost ove teme za njihov lični život.