Radionica na temu Informiranje i upoznavanje s kampanjom 16 dana aktivizma održana je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Mostaru 22.11. 2021. Na radionici je sudjelovalo 30 studenata/ica psihologije, od kojih je 4 iskazalo interes za aktivnim uključivanjem u projekt.

Istoimena radionica održana je 22.11. na Fakultetu prirodoslovno matematičkih i odgojnih znanosti u trajanju. Na radionici je sudjelovalo 17 studentica studijske grupe pedagogije.

Tijekom radionica studente se upoznalo i detaljnije informiralo s aktivnostima u okviru projekta 16 dana aktivizma i ulozi studenata u preuzimanju i provođenju aktivnosti. Radionice je vodila doc. dr. sc. Ivona Čarapina Zovko.

Druga radionica na temu Rodne ravnopravnosti na tržištu rada održana je online putem Google Meet platforme u srijedu 24.11. 2021. Na radionici je sudjelovalo 75 studenata/ica Filozofskog (različite studijske grupe), Građevinskog, Pravnog, Ekonomskog i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.  Radionicu su vodile prof. dr. Davorka Topić Stipić i doc. dr. sc. Ivona Čarapina Zovko.

Radionica je bila podijeljena u dva dijela: u prvom dijelu se studente/ice općenito upoznalo s projektom (ciljem, svrhom, aktivnostima, trajanju, mogućnostima), a u drugom dijelu radionice sudionike se upoznalo s terminima rodne ravnopravnosti na tržištu rada, teorijama i pokazateljima diskriminacije na tržištu rada te rezultatima pojedinih istraživanja u Bosni i Hercegovini. Na koncu, podijelila su se praktična iskustva i smjernice u svrhu smanjenja i prevencije. Na kraju se razvila i rasprava sa studentima koji su i sami imali iskustvo diskriminirajućih pitanja na intervjuima za posao.   

Radionica na temu Pravni okvir rodne ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini održana je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru 30. 11. 2021. u trajanju od 09.00-10.00 h. Na početku radionice su studenti upoznati s kampanjom 16 dana aktivizma.

Kroz treću radionicu studenti/ce su se upoznali sa pojmom rodne ravnopravnosti, pravnim okvirom koji uređuje rodnu ravnopravnost u Bosni i Hercegovini, kao i trenutnim stanjem ostvarenja rodne ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini i primjerima izravne i neizravne diskriminacije u praksi. Na radionici je sudjelovalo 26 studenata/ica prava. Radionicu je vodio doc. dr. sc. Zlatko Brkić.

• 

• 

• 

• 

Sudionici/e radionice smatraju kako je pravni okvir rodne ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini rezultat pokušaja ostvarivanje međunarodno priznatih standarda iz ove oblasti. Relativno zadovoljavajuće normativno stanje u Bosni i Hercegovini ne prati njegovo ostvarenje u pravnoj praksi, tako da se u nizu društvenih odnosa rodna ravnopravnost ne ostvaruje na način na koji bi ih jedno moderno demokratsko društvo trebalo ostvariti. Postoje velike razlike u ostvarenju rodne ravnopravnosti u BiH u različitim oblastima društvenog života, iako je sada stanje puno bolje nego u bliskoj prošlosti.

Različite vrste diskriminacije – koje se možda na prvi pogled čine bezazlenim – često otvaraju

mogućnosti za druge, teže oblike diskriminacije i zato bi ih društvo moralo odbacivati na samom početku. Diskriminacija ima negativne posljedice i na ekonomiju. Jedan od često izostavljenih i nespominjanih segmenata diskriminacije i rodne neravnopravnosti jest i ekonomska rodna neravnopravnost, odnosno rodna ravnopravnost na tržištu rada.

Sudionici su pokazali zanimanje za razumijevanje pojma staklenog stropa – kako nastaje i kako ga je moguće nadvladati. Opći je zaključak bio da u području rodne ravnopravnosti na tržištu rada nas čeka još dosta aktivnosti svih aktera na različitim razinama – i zakonodavnog okvira, i poslovne kulture, ali i mijenjanja paradigme u javnoj sferi.

Sudionici su istaknuli nekoliko područja diskriminacije: diskriminacija u oblasti rada i zapošljavanja (standardna podjela na muška i ženska zanimanja), nejednaka primanja za poslove jednake vrijednosti i nemogućnost jednakog napretka; diskriminacija u sportu - nejednaka plaćanja, nagrađivanja i priznanja te uvriježeni stereotipi o muškim (nogomet) i ženskim (ples) sportovima; medijska diskriminacija - žene u reklamiranju proizvoda za čišćenje, kućanskih aparata i prehrambenih proizvoda.