Na Filozofskom fakultetu u Zenici u petak, 10. decembra održana je debatna diskusija u okviru ovogodišnjeg programa „Sokratovi kafei“. Ovu zanimljivu formu tematskih disusija, kao dio redovnih programsko-nastavnih aktivnosti, i ove akademske godine organiziraju Odsjek za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zenici u saradnji sa partnerima/cama iz TPO fondacije Sarajevo. Programska forma „Sokratovi kafei“ je zamišljena kao dijalog između studenata/ica kroz koji slobodno iskazuju svoja mišljenja o aktualnim društvenim temama i problemima koji su, prevashodno povezani sa kulturom i situacijom u Bosni i Hercegovini. Nastavnici/e imaju ulogu moderatora/ica i svojevrsnih uvodničara koji predstavljaju teme o kojima će se razgovarati.

U posljednjem izdanju ove debatne radionice, studentice i studenti svih godina prvog ciklusa Odsjeka za kulturalne studije diskutirali su na temu Mostovi za budućnost  koja se odnosila na koncept interkulturalnosti i dijaloga/odnosa između različitih kultura. Uvodničar i moderator je bio prof.dr. Damir Kukić. Studentice i studenti su, na početku diskusije, nastojali da odrede pojam interkulturalnosti kao i značaj poznavanja vlastite, ali i drugih kultura. U ovom dijelu radionice razmatrani su i modeli odnosa između različitih kultura, te značaj dijaloga za unapređenje tih odnosa i kreiranje kvalitetnog konteksta za održivi razvitak u kulturnom smislu.

Bitan dio diskusije se odnosio na prepoznavanje opasnosti od kulturne asimilacije, odnosno od nastojanja da se druge kulture podrede i homogeniziraju od strane neke dominantne kulture. U ovom kontekstu se diskutiralo o odnosu Zapada i Istoka, te nezadovoljstvu arapskog svijeta od procesa globalizacije u kojem prevladava utjecaj amerikanizacije, kao i o negativnim posljedicama talibanizacije nekog društva. Isto tako razgovaralo se o povezanosti kulture sa centrima moći (političkim, ideološkim, ekonomskim) i, što je veoma značajno, o njenoj ulozi u modeliranju etno-nacionalnog identiteta – posebno u Evropi i, u novijoj povijesti, na prostorima Zapadnog Balkana. Ovaj odnos kulture i etnonacionalnog identiteta u Bosni i Hercegovini je izdvojen u diskusiji kao zasebna tema. U završnom dijelu diskusija je usmjerena ka analizi etnonacionalnih sukoba u BiH, kao i ka prijetnjama novim ratom u BiH. Kroz tu debatu razmatran je i odnos između sela i grada, odnosno prepoznavanje teritorijalne razgraničenosti različitih etnonacionalnih zajednica u ruralnoj sredini, kao i koncept grada kao potencijalnog (javnog) prostora u kojem nastaje građansko, civilno društvo i u kojem postoje uvjeti za de-etnizaciju i društva i kulture. Određeni zaključci koje su istakli studentice i studenti ukazuju na situaciju, koja je veoma izvjesna, u kojoj će različite kulture ostati na distanci i, čak, na suprotstavljenim pozicijama. Pomenuta je i alternativa koja treba insistirati na kulturi različitosti, poštivanju identiteta i interkulturalnog dijaloga, uz uvažavanje određenih univerzalnih vrijednosti s ciljem okupljanja čovječanstva oko istih suštinskih vrijednosti.